Moja bašta

Lavanda: Mirišljava, ukusna, lekovita

Woman touching blossoming lavender in the lavender field with her hands, first person view, Provence, south France

Čeznem za kućom u kojoj posteljina miriše na lavandu, zapisao je u 17. veku engleski biograf Isak Valton. Njen osušen cvet stavlja se među rublje da dobije svež i prijatan miris, a u mediteranskim zemljama buketi od lavande koriste se za rasterivanje komaraca, stenica, moljaca i drugih insekata.

Zbog svežeg i prijatnog mirisa, još od grčkog i rimskog doba, lavanda je omiljeni dodatak vodicama za kupanje. Etarsko ulje od lavande upotrebljava se za proizvodnju sapuna, parfema i kozmetičkih proizvoda.

Lavanda je višegodišnji polugrm koji dostiže visinu od 30 do 80 centimetara. Sastoji se iz mnogo uspravnih izdanaka sa uskim listovima. Vrhovi grančica obrasli su sitnim plavoljubičastim cvetovima, sakupljenim u klasastu cvast. Ime joj potiče od italijanske reči lavare, što u prevodu znači prati. Postoji dvadesetak vrsta, od kojih je najpoznatija Lavandula vera.

Gajenje lavande

Odgovaraju joj sunčana mesta i dobro drenirano zemljište. Lako podnosi hladnoću i temperature do -15 stepeni. Može da uspeva na balkonima i u saksijama, ali joj u tom slučaju treba obezbediti osunčano mesto i voditi računa da se ne zaliva previše.

Prilikom sadnje, na dnu saksije obavezno stavite drenažni sloj. Razmnožava se reznicama (bez cveta) dugim od 8 do 10 centimetara, koje se sade u mešavinu zemlje i peska. Već oformljene biljke mogu da se kupe u rasadnicima.

Foto: Guliver/Thinkstock

U vrtu se lavanda može saditi pojedinačno i u tom slučaju se široko grana, ili se formira živa ograda (sadnice zasađujemo na rastojanju od 30 do 50 centimetara). Živa ograda od lavande mora se redovno orezivati na visinu od 40 do 70 centimetara. Ljubičasta lavanda koja ima srebrnkastosivi list može da naraste od 30 do 90 centimetara, dok bela lavanda ima plavičastozeleni list i dostiže visinu od 45 do 60 centimetara.

PROČITAJTE I… Bujna vegetacija u vašem domu

Suvi listovi lavande imaju gorak ukus i savršen su dodatak ovčjim i jagnjećim pečenjima, ali i jelima od kuvane ribe. Osim u kozmetici, lavanda se upotrebljava i u narodnoj medicini. Čaj od lavande dobar je protiv glavobolje, nesvestice, neprijatnog daha, upale bronhija i napada astme.
Ulje od lavande koristi se kao antiseptik, blagi sedativ, ili protiv bolova. Lavanda je dobro sredstvo protiv upale grla i kože, reume, nemira, nesanice i depresije. Ukoliko ste pod stresom, dovoljno je dve kapi ulja pomešati sa kašikom vode i utrljati u slepoočnice.

Kako se lavanda orezuje?

Kada je reč o glavnom orezivanju, mora se po svaku cenu sačekati kasno proleće! Čim izbiju mladice lavande, biljku skratite za trećinu. Na taj način ostaje kompaktna i ne ogoli brzo. Stare cvasti klasične lavande odsecite posle cvetanja, a kod onih žbunastog rasta redovno uklanjajte precvetale delove u toku sezone.

Lekovita svojstva lavande

Osušeni cvetovi su jakog mirisa i najčešće se koriste za pripremanje čajeva, biljnih kapi, etarskog ulja, kupki, kao i za inhalaciju. Obiluju etarskim uljem i taninima, a sadrže i fenolne kiseline i flavonoide. Najdragoceniji sastojak je etarsko ulje, čija količina i sastav zavise od varijeteta biljke, vremenskih prilika tokom sezone, zemljišta, nadmorske visine i načina destilacije. Zato vrednosti nekih njegovih sastojaka variraju u vrlo širokim granicama.

Kada je o lekovitosti reč, aromaterapeuti tvrde da se radi o ulju izuzetnih osobina. Smatra se najbezopasnijim, nema štetnih dejstava, može da se koristi u svim uzrastima i veoma je delotvorno protiv mnogobrojnih oboljenja i tegoba. Ne čudi zato to što lavandino ulje nazivaju „majka etarskih ulja“. Bezbojno ili žućkasto, ceni se prema sadržaju linalil acetata, a većina farmakopeja propisuje da kvalitetno etarsko ulje lavande ne sme da ima manje od 35, ni više od 62 odsto ovog acetata. Osim toga, sadrži i slobodni linalol i geraniol, kao i malo pinena, cineola, kumarina, raznih ketona i valerijanata. Čuva se na hladnom i mračnom mestu u dobro zatvorenim tamnim staklenim teglicama.

Ostatak sadržaja potražite u štampanom izdanju magazina “LISA moj stan”,

ili preuzmite digitalno izdanje preko servisa novinarnica.net